Prirodni logaritam

Prirodni logaritam, od prijepoznat kao hiperbolički logaritam,[1] je logaritam zbbba [[baza (matematika)|bazu]v e, gdje je e iracionalna konstanta, čija je približna vrijednost 2,718281828. Ponekad se koristi i naziv Napierov logaritam, iako se originalno značenje ovog termina malo drugačije. Jednostavno rečeno, prirodni logaritam broja x je stepen na kojeg se diže broj e kako bi se dobio taj broj x — na primjer, prirodni logaritam broja e je 1 zato što je e1 = e, dok je prirodni logaritam broja 1 broj 0, pošto je e0 = 1. Prirodni logaritam može se definirati za sve pozitivne realne brojeve x kao površina ispod krive y = 1/t u granicama od 1 do x, a može se definisati i kao kompleksni brojevi različiti od nule, kao što je obješnjeno u tekstu ispod.

Grafik funkcije prirodnog logaritma. Funkcija polahko raste ka pozitivnoj beskonačnosi kada x raste, a polako ide na negativnog beskonačnosti kada x teži ka nula 0.

Šablon:E (broj)

Funkcija prirodnog logaritma može se difinisati i kao inverzna funkcija eksponencijalne funkcije, što vodi do identiteta:

e ln ( x ) = x ako je  x > 0 {\displaystyle e^{\ln(x)}=x\qquad {\mbox{ako je }}x>0\,\!}
ln ( e x ) = x . {\displaystyle \ln(e^{x})=x.\,\!}

Drugim riječima, logaritamska funkcija je bijekcija iz skupa pozitivnih realnih brojeva u skup svih realnih brojeva. Preciznije, to je izomorfizam iz grupe pozitivnih realnih brojeva pod množenjem u grupu realnih brojeva pod sabiranjem. Predstavljeno kao funkcija:

ln : R + R . {\displaystyle \ln :\mathbb {R} ^{+}\to \mathbb {R} .}

Logaritmi su definisani za svaku pozitivnu bazu osim za 1, a ne samo za bazu e, te su korisni za rješavanje jednačina u kojima se nepoznata pojavljuje kao eksponent neke druge veličine.

Konvencije o oznakama

Matematičari, statističari i neki inženjeri općenito razumiju ili "log(x)" ili "ln(x)" u značenju loge(x), npr., prirodni logaritam od x, i pišu "log10(x)" ako se traži logaritam baze 10 od x.

Neki inženjeri, biolozi i neki drugi naučnici općenito pišu "ln(x)" (ili ponekad "loge(x)") kada koriste prirodni logaritam od x, a koriste "log(x)" kada koriste log10(x) ili, u slučaju nekih informatičara, log2(x) (iako se ovo piše kao lg(x)).

Kod najčešće koristenih programskih jezika, uključujući C, C++, MATLAB, Fortran i BASIC, "log" ili "LOG" označava prirodni logaritam.

U ručnim kalkulatorima, prirodni logaritam je označen sa ln, a log predstavlja logaritam baze 10.

U teoriji informacija i kriptografiji, "log(x)" označava "log2(x)".

Osobine

  • ln ( x ) < ln ( y ) z a 0 < x < y {\displaystyle \ln(x)<\ln(y)\quad {\rm {za}}\quad 0<x<y\;}
  • h 1 + h ln ( 1 + h ) h z a h > 1 {\displaystyle {\frac {h}{1+h}}\leq \ln(1+h)\leq h\quad {\rm {za}}\quad h>-1\;}
  • lim x 0 ln ( 1 + x ) x = 1. {\displaystyle \lim _{x\to 0}{\frac {\ln(1+x)}{x}}=1.\,}

Derivacija, Taylorov red

Derivacija prirodnog logaritma je data sa

d d x ln ( x ) = 1 x . {\displaystyle {\frac {d}{dx}}\ln(x)={\frac {1}{x}}.\,}
Taylorovi polinomi za log e {\displaystyle \log _{e}} (1+x) pružaju tačnu aproksimaciju samo u intervalu -1 < x ≤ 1. Uočite da su, za x > 1, Taylorovi polinomi višeg stepena gore aproksimacije.

Ovo vodi do Taylorovog reda za ln ( 1 + x ) {\displaystyle \ln(1+x)} oko 0 {\displaystyle 0} ; također je poznat pod nazivom Mercatorov red

ln ( 1 + x ) = n = 1 ( 1 ) n + 1 n x n = x x 2 2 + x 3 3 z a | x | 1 {\displaystyle \ln(1+x)=\sum _{n=1}^{\infty }{\frac {(-1)^{n+1}}{n}}x^{n}=x-{\frac {x^{2}}{2}}+{\frac {x^{3}}{3}}-\cdots \quad {\rm {za}}\quad \left|x\right|\leq 1\quad }
o s i m a k o j e x = 1 {\displaystyle {\rm {osimakoje}}\quad x=-1}

Desno je slika funkcije ln ( 1 + x ) {\displaystyle \ln(1+x)} i nekih njenih Taylorovih polinoma oko 0 {\displaystyle 0} . Ove aproksimacije konvergiraju u funkciju samo u oblasti -1 < x ≤ 1; van ove oblasti Taylorovi polinomi višeg stepena su gore aproksimacije za funkciju.

Uvrštavanjem x-1 umjesto x, dobijamo alternativni oblik za ln(x)

ln ( x ) = n = 1 ( 1 ) n + 1 n ( x 1 ) n {\displaystyle \ln(x)=\sum _{n=1}^{\infty }{\frac {(-1)^{n+1}}{n}}(x-1)^{n}}
ln ( x ) = ( x 1 ) ( x 1 ) 2 2 + ( x 1 ) 3 3 ( x 1 ) 4 4 {\displaystyle \ln(x)=(x-1)-{\frac {(x-1)^{2}}{2}}+{\frac {(x-1)^{3}}{3}}-{\frac {(x-1)^{4}}{4}}\cdots }
z a | x 1 | 1 o s i m a k o j e x = 0. {\displaystyle {\rm {za}}\quad \left|x-1\right|\leq 1\quad {\rm {osimakoje}}\quad x=0.} [2]

Korištenjem Eulerove transformacije na Mercatorov red, dobija se sljedeće, koje vrijedi sva svako x čija je apsolutna vrijednost veća od 1:

ln x x 1 = n = 1 1 n x n = 1 x + 1 2 x 2 + 1 3 x 3 + {\displaystyle \ln {x \over {x-1}}=\sum _{n=1}^{\infty }{1 \over {nx^{n}}}={1 \over x}+{1 \over {2x^{2}}}+{1 \over {3x^{3}}}+\cdots }

Ovaj red sličan je Bailey–Borwein–Plouffeovoj formuli.

Također uočite da je x x 1 {\displaystyle x \over {x-1}} također svoja inverzna funkcija, tako da kada želimo dobiti prirodni logaritam nekog broja y, jednostavno uvrstimo u y y 1 {\displaystyle y \over {y-1}} za x.

Prirodni logaritam u intergraciji

Prirodni logaritam dopušta jednostavnu integraciju funkcija oblika g(x) = f '(x)/f(x): antiderivacija od g(x) je data sa ln(|f(x)|). Ovo je slučaj zbog pravila derivacije proizvoda i sljedeće činjenice:

  d d x ( ln | x | ) = 1 x . {\displaystyle \ {d \over dx}\left(\ln \left|x\right|\right)={1 \over x}.}

Drugim riječima,

1 x d x = ln | x | + C {\displaystyle \int {1 \over x}dx=\ln |x|+C}

i

f ( x ) f ( x ) d x = ln | f ( x ) | + C . {\displaystyle \int {{\frac {f'(x)}{f(x)}}\,dx}=\ln |f(x)|+C.}

Slijedi primjer u slučaju kada je g(x) = tan(x):

tan ( x ) d x = sin ( x ) cos ( x ) d x {\displaystyle \int \tan(x)\,dx=\int {\sin(x) \over \cos(x)}\,dx} .
tan ( x ) d x = d d x cos ( x ) cos ( x ) d x . {\displaystyle \int \tan(x)\,dx=\int {-{d \over dx}\cos(x) \over {\cos(x)}}\,dx.}

Neka je f(x) = cos(x), a f'(x)= - sin(x):

tan ( x ) d x = ln | cos ( x ) | + C {\displaystyle \int \tan(x)\,dx=-\ln {\left|\cos(x)\right|}+C}
tan ( x ) d x = ln | sec ( x ) | + C {\displaystyle \int \tan(x)\,dx=\ln {\left|\sec(x)\right|}+C}

gdje je C konstanta integracije.

Prirodni logaritam može se intergrisati pomoću parcijalnom integracijom:

ln ( x ) d x = x ln ( x ) x + C . {\displaystyle \int \ln(x)\,dx=x\ln(x)-x+C.}

Povezano

  • John Napier, izumitelj logaritma
  • Logaritamska integralna funkcija
  • Nicholas Mercator, pri čovjek koji je koristio termin "prirodni logaritam"
  • Polilogaritam
  • Von Mangoldtova funkcija
  • Broj e

Reference

  1. Flashman, Martin. „Estimating Integrals using Polynomials can”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-11. Pristupljeno 2008-03-23. 
  2. "Logarithmic Expansions" at Math2.org

Vanjske veze

  • Demystifying the Natural Logarithm (ln) | BetterExplained