Bujumbura

Bujumbura
Usumbura
Pogled na centar grada
Pogled na centar grada
Pogled na centar grada
Koordinate: 3°23′S 29°22′E / 3.383°S 29.367°E / -3.383; 29.367
Država  Burundi
Provincija Bujumbura Mairie
Usumbura 1897.[1]
Površina
 - Ukupna 86.54 km²
Visina 774 [2]
Stanovništvo
 - Grad 550.000 [2]
Vremenska zona Srednjoafričko vrijeme UTC+2 (UTC+2)
Službene stranice
www.villedebujumbura
Karta
Bujumbura na mapi Burundija
Bujumbura
Bujumbura
class=notpageimage|
Bujumbura na karti Burundija

Bujumbura (fonetski Bužumbura) je glavni i najveći grad Burundija, na obali jezera Tanganjike.

Geografija

Bužumbura se prostire na površini 86.54 od km², uz obale jezera Tanganjike na zapadu Burundija. Teren grada je ravnica, koja se blago uzdiže od zapada i obale Tanjganjike, gdje je nadmorska visina 774 m, prema istoku i obroncima masiva Mumirva, gdje je nadmorska visina 1000 m.[2] Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1990. grad je imao 235.440 stanovnika.[3] U ovo doba Bužumbura je bila podjeljena na 9 zona, a danas je podjeljena na 13 općina. Na temelju najnovijih podataka dobivenih od općina Bužumbura danas ima 550.000 stanovnika.[2]

Klima

Bužumbura ima tropsku savansku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, s kišnom i sušnom sezonom. Sezona kiša traje od oktobra do aprila, a ostalih pet mjeseci je suho. Unatoč tome što se nalazi blizu ekvatora, u Bužumburi nije tako vruće zbog nadmorske visine na kojoj se nalazi. Temperaturne oscilacije su vrlo male i kreću se od 19 °C do 29 °C.


Klimatološki medijani za Bujumbura
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 28 28 28 28 28 29 29 30 31 30 28 28 29
Srednji minimum (°C) 19 19 19 19 19 18 17 18 19 20 19 19 21
Precipitacija (mm) 94 109 121 125 57 11 5 11 37 64 100 114 796
Izvor: [4]


Historija

Pogled na grad sa katedrale

Grad su osnovali Nijemci 1897. pod nazivom Usumbura, kao vojnički i administrativni centar tog dijela njihove kolonije Njemačke Istočne Afrike.[1] Grad je dugo bio karakterističan po razdvojenosti na dva dijela, evropski (zapadnjački) i domorodački (orijentalni), a takav je ostao sve do početka Prvog svjetskog rata dok je bio po njemačkom upravom. Od 1918. napravljena je carinska unija između Ruande-Urundi i Belgijskog Konga s Usumburom kao političkom i ekonomskom prijestolnicom. U grad su se naselili brojni azijski i grčki trgovci, a tada su izgrađeni i novi gradski kvartovi za smještaj novih stanovnika.[1]

Jezero Tanjganjika i grad u pozadini

Nakon Prvog svjetskog rata Usumbura je postao glavni grad mandatnog područja Lige naroda Ruanda-Urundi koje je dato Belgiji na upravljanje. Belgijanci su kod tadašnjeg sela Bujenzi 1938. izgradili dva potpuno nova kvarta namijenjena za svoju administraciju, u kojoj su oni živjeli potpuno odvojeni od lokalnog stanovništva.[1] Nakon što je Ruanda postala nezavisna 1962. ime grada je promijenjeno iz Usumbura u Bužumbura.[5] Od samog stjecanja nezavisnosti Bužumbura je poprište čestih sukoba između dvije najveće etničke skupine u gradu i zemlji, Hutua i Tutsija, sve je to kulminiralo pravim građanskim ratom 1990-ih i početkom 21. vijeka, koji se vodio između raznih milicija Hutua i burundijske vojske u kojoj su dominirali Tutsiji.[5] Iz tog rata Bužumbura je izašla prilično razorena i još siromašnija, tako da se danas teško opravlja od tih posljedica.

Znamenitosti

Džamija iz Bužumburua

Historijski centar grada je građen u kolonijalnom stilu 19. vijeka, najveća atrakcija je njegova pitoreskna tržnica, velika džamija i katedrala koja je sjedište nadbiskupije. Bužumbura ima dva interesantna muzeja, geološki i etnografski, te atraktivni novi stadion. Pored grada nalazi se Nacionalni park Rusizi i Spomenik Livingstonu i Stanleyu kod Mugere.

Privreda, transport i školstvo

Okolica Bužumburua je bogat poljoprivredni kraj u kom se uzgaja puno banana, manioka, graha, kukuruza, pšenice i pamuka. Bužumburu ima tvornice tekstila, kože, papira, kemikalija i prehrambenih proizvoda.[5]

Grad je i glavna luka zemlje na jezeru Tanganjiki, preko koje se odvija većina izvoza i uvoza iz zemlje, najviše preko luke Kigoma u Tanzaniji i nešto manje preko Kalemija u Kongu. Grad ima i međunarodni aerodrom (IATA kod: BJM, ICAO kod: HBBA) sjeverozapadno od grada.

Univerzitet Burundi osnovan 1960. i Centar Burundske civilizacije su dvije najvažnije obrazovno-kulturne institucije u gradu.[5]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Historique de la ville de Bujumbura” (francuski). Ville de Bujumbura. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-09. Pristupljeno 24. 01. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Présentation” (francuski). Ville de Bujumbura. Pristupljeno 24. 01. 2012. 
  3. Burundi: Regions & Towns” (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  4. Average Conditions Bujumbura”. BBC Weather. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Bujumbura” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. 01. 2012. 

Vanjske veze

Bujumbura na Wikimedijinoj ostavi
  • Službene stranice grada (fr)
  • Bujumbura na portalu Encyclopædia Britannica (en)
  • p
  • r
  • u

Abidjan, Obala Slonovače   Abuja, Nigerija   Accra, Gana   Adis Abeba, Etiopija   Alžir, Alžir   Antananarivo, Madagaskar   Asmara, Eritreja   Bamako, Mali   Bangui, Centralnoafrička Republika   Banjul, Gambija   Bissau, Gvineja Bisau   Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika   Brazzaville, Republika Kongo   Bujumbura, Burundi   Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika   Conakry, Gvineja   Cotonou (de facto), Benin   Dakar, Senegal   Dar es Salaam (administracija), Tanzanija   Dodoma, Tanzanija   Djibouti, Džibuti   Džuba, Južni Sudan   Freetown, Sijera Leone   Gaborone, Bocvana   Harare, Zimbabve   Jamestown, Sveta Helena   Kairo, Egipat   Kampala, Uganda   Kartum, Sudan   Kigali, Ruanda   Kinshasa, Demokratska Republika Kongo   Libreville, Gabon   Lilongwe, Malavi   Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini   Lomé, Togo   Luanda, Angola   Lusaka, Zambija   Malabo, Ekvatorijalna Gvineja   Mamoudzou, Mayotte   Maputo, Mozambik   Maseru, Lesoto   Mbabane (upravni grad), Esvatini   Mogadiš, Somalija   Monrovia, Liberija   Moroni, Komori   Nairobi, Kenija   N'Djamena, Čad   Niamey, Niger   Nouakchott, Mauritanija   Ouagadougou, Burkina Faso   Port Louis, Mauricijus   Porto-Novo, Benin   Praia, Zelenortska Republika   Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika   Rabat, Maroko   São Tomé, Sao Tome i Principe   Tripoli, Libija   Tunis, Tunis   Victoria, Sejšeli   Windhoek, Namibija   Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače   Yaoundé, Kamerun

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 139550167
  • LCCN: n80040529
  • GND: 4292542-3
  • SELIBR: 141808
  • BNF: cb14416171v (podaci)